U sklopu programa razvoja publike Korčula voli film, u lipnju i listopadu 2026. godine održan je ciklus radionica „Film i književnost“, posvećen povezivanju književnosti i filmske umjetnosti te razvoju kritičkog promišljanja kod djece i mladih.

Radionice su vodile Josipa Favro Kurtović i Sonja Leboš, a program je realiziran u suradnji Centra za kulturu Korčula, Gradske knjižnice Ivan Vidali i Udruge za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja.

Kroz ukupno devet radionica, održanih u Korčuli, Lumbardi, Račišću, Veloj Luci i Blatu, učenici osnovnih i srednjih škola upoznavali su se s mogućnostima interpretacije književnih djela i njihovih filmskih adaptacija. Poseban naglasak stavljen je na lik i djelo Mihovila Pansinija, značajnog autora hrvatske filmske avangarde, te na njegov film Zahod, koji je poslužio kao poticaj za razgovore o empatiji, starosti, bolesti i odnosu prema drugima.

1. radionica. 3. lipnja – Centar za kulturu Korčula

Prva radionica ciklusa održana je 3. lipnja u Centru za kulturu Korčula, a bila je namijenjena učenicima srednjoškolske dobi, članovima Medijske grupe koju vodi profesorica hrvatskog jezika Josipa Favro Kurtović.

Radionica je bila posvećena životu i stvaralaštvu Agathe Christie, jedne od najpoznatijih britanskih književnica i najznačajnijih autorica kriminalističkog žanra. Učenici su se upoznali s njezinim književnim opusom, a poseban naglasak stavljen je na odnos između književnog predloška i njegove filmske ekranizacije.

Pripremajući se za radionicu, polaznici su prethodno čitali odabrana djela autorice, što im je omogućilo aktivno sudjelovanje u analizi njihovih filmskih adaptacija. Uspoređujući književne tekstove s njihovim ekranizacijama, promišljali su o načinima na koje se književna priča prenosi na filmsko platno te o mogućnostima i posebnostima dvaju različitih umjetničkih medija.

Radionica je potaknula učenike na pažljivije promatranje filmskih adaptacija i kritičko promišljanje o tome kako se književni likovi, zapleti i atmosfera kriminalističke priče oblikuju u filmu.

2. radionica: 2. listopada – Centar za kulturu Korčula

Druga radionica održana je u Centru za kulturu Korčula za učenike 5. a razreda Osnovne škole Petra Kanavelića. Susret je započeo upoznavanjem s Mihovilom Pansinijem i analizom njegova filma Zahod, koja je učenike potaknula na promišljanje o filmskom liku i načinima na koje ga gledatelji doživljavaju i interpretiraju.

Opisujući glavnog lika, učenici su izdvajali osobine poput starosti i bolesti, ali su prepoznali i njegovu marljivost. Njihova zapažanja otvorila su prostor za razgovor o tome kako filmska slika, ponašanje lika i način na koji je prikazan utječu na naše razumijevanje drugih ljudi.

U nastavku radionice pozornost je posvećena književnom stvaralaštvu Ivana Kušana, jednog od najvažnijih hrvatskih autora književnosti za djecu i mlade. Učenici su se upoznali s pregledom njegova opusa, uz poseban naglasak na roman Koko i duhovi i djelo Lažeš, Melita te njihove filmske ekranizacije.

Uspoređujući književne predloške s njihovim filmskim inačicama, polaznici su imali priliku istražiti kako se priče i likovi iz knjiga prenose na filmsko platno te na koji način književnost i film, svaki svojim izražajnim sredstvima, oblikuju doživljaj priče. Radionica je tako povezala analizu filma s čitanjem književnosti, potičući učenike na razvijanje sposobnosti opažanja, interpretacije i kritičkog promišljanja.

3. i 4. radionica: 7. listopada – Područna škola Lumbarda

Treća i četvrta radionica ciklusa održane su 7. listopada u Područnoj školi Osnovne škole Petra Kanavelića u Lumbardi, za učenike trećeg i četvrtog razreda. Kroz susret s filmskom umjetnošću i književnošću učenici su istraživali načine na koje umjetnička djela potiču promišljanje o svakodnevnom životu, međuljudskim odnosima i vrijednostima važnima za zajednicu.

Radionice su započele upoznavanjem s likom i djelom Mihovila Pansinija te analizom njegova filma Zahod. Filmska priča poslužila je kao poticaj za razgovor o glavnom liku, njegovoj životnoj situaciji i odnosu društva prema starijim osobama. Učenici su sadržaj filma povezivali s vlastitim iskustvima, razgovarajući o bakama i djedovima koji, poput protagonista, nastavljaju raditi i u životnoj dobi kada bi trebali uživati u zasluženoj mirovini. Na taj su način promišljali o radu, starosti i važnosti razumijevanja životnih okolnosti drugih ljudi.

Tijekom radionice učenici četvrtog razreda dodatno su se upoznali s pojmom amater, njegovim značenjem i podrijetlom riječi, proširujući pritom svoje razumijevanje jezika i terminologije povezane s kulturnim i umjetničkim stvaralaštvom.

U drugom dijelu radionica pozornost je usmjerena na roman Mate Lovraka Vlak u snijegu i njegovu filmsku ekranizaciju. Uspoređujući odabrane dijelove književnog predloška s njihovim filmskim prikazom, učenici su istraživali kako se priča prenosi iz jednog medija u drugi te kako se književni likovi, događaji i poruke oblikuju kroz pisanu riječ i filmsku sliku.

Povezivanjem filmske analize s književnošću i osobnim iskustvima učenici su razvijali sposobnost opažanja, interpretacije i kritičkog promišljanja. Radionice su ujedno potaknule razgovor o empatiji, međugeneracijskim odnosima i važnosti razumijevanja drugih, pokazujući kako film i književnost mogu biti vrijedan poticaj za učenje i promišljanje o svijetu koji nas okružuje.

5. radionica: 13. listopada – Područna škola Račišće

Peta radionica ciklusa održana je 13. listopada u Područnoj školi u Račišću, a okupila je učenike različitih uzrasta, od drugog do četvrtog razreda.

U prvom dijelu učenici su se upoznali s likom i djelom Mihovila Pansinija te pogledali njegov film Zahod. Analiza filma potaknula je razgovor o glavnom liku i njegovim životnim okolnostima, a posebna je pozornost posvećena položaju starijih osoba i njihovu odnosu prema radu. Povezujući filmsku priču s vlastitim obiteljskim iskustvima, učenici su razgovarali o bakama i djedovima koji, unatoč godinama i pravu na mirovinu, i dalje rade. Na taj je način film postao polazište za promišljanje o starosti, radu i važnosti empatije prema ljudima različitih životnih iskustava.

U drugom dijelu radionice učenici su istraživali odnos književnosti i filma kroz roman Mate Lovraka Vlak u snijegu i njegovu filmsku ekranizaciju. Uspoređujući odabrane dijelove knjige s njihovim prikazom na filmskom platnu, promišljali su o sličnostima i razlikama između dvaju medija te o načinima na koje se književna priča prenosi u filmski oblik.

6. i 7. radionica: 13. listopada – Narodna knjižnica “Šime Vučetić”, Vela Luka

Šesta i sedma radionica ciklusa održane su 13. listopada u Narodnoj knjižnici „Šime Vučetić“ u Veloj Luci, a bile su namijenjene učenicima dvaju šestih razreda. Kroz dvije uzastopne radionice učenici su istraživali povezanost filma i književnosti, promišljali o važnim društvenim temama te se upoznavali s različitim aspektima filmskog stvaralaštva.

Uvodni dio radionica bio je posvećen Mihovilu Pansiniju i njegovu filmu Zahod. Učenici su promišljali o načinima na koje filmska priča prikazuje pojedinca i njegove životne okolnosti te o važnosti razumijevanja tuđih iskustava i osjećaja. Razgovor je otvorio prostor za promišljanje o odnosu prema starijim i bolesnim osobama, kao i o ulozi zdravstvenih djelatnika u društvu.

U nastavku radionica učenici su se bavili književnim djelima Ivana Kušana Koko i duhovi i Lažeš, Melita te njihovim filmskim ekranizacijama. Usporednom analizom književnih predložaka i filmova istraživali su kako se priče, likovi i događaji prenose iz pisanog teksta na filmsko platno. Poseban naglasak stavljen je na izvođenje dijaloga iz knjiga, kroz koje su učenici aktivno sudjelovali u interpretaciji književnih likova i njihovih odnosa.

Radionice su obuhvatile i upoznavanje s različitim zanimanjima koja sudjeluju u stvaranju filma. Učenici su doznali više o ulozi redatelja, scenografa, kostimografa, direktora fotografije, montažera, skladatelja i dizajnera zvuka te o tome kako njihov zajednički rad doprinosi nastanku filmskog djela. Na taj su način dobili uvid u složenost filmske produkcije i važnost suradnje različitih kreativnih i tehničkih profila.

Povezujući gledanje i analizu filmova s književnošću, praktičnim aktivnostima i razgovorom o društvenim temama, učenici su razvijali filmsku i medijsku pismenost, sposobnost kritičkog promišljanja i interpretacije te razumijevanje filma kao složenog umjetničkog i suradničkog procesa.

8. i 9. radionica: Kino dvorana Doma kulture, Blato

Radionice su održane za učenike trećeg, četvrtog, petog i šestog razreda Osnovne škole Blato, a bile su posvećene povezivanju filmske i književne umjetnosti te promišljanju o društvenim temama i zavičajnom identitetu.

Učenici su se upoznali s likom i djelom Mihovila Pansinija te pogledali njegov film Zahod, koji je potaknuo razgovor o empatiji, starosti, bolesti i liječničkoj profesiji. Kroz analizu filma promišljali su o važnosti razumijevanja drugih ljudi i njihovih životnih okolnosti.

U nastavku su uspoređivali književna djela i njihove filmske ekranizacije. Stariji učenici bavili su se djelima Ivana Kušana Koko i duhovi i Lažeš, Melita, izvodeći dijaloge iz knjiga i upoznajući se s različitim zanimanjima važnima za nastanak filma, od redatelja i scenografa do montažera, skladatelja i dizajnera zvuka. Mlađi učenici uspoređivali su roman Mate Lovraka Vlak u snijegu s njegovom ekranizacijom, istražujući vremenski i prostorni kontekst radnje, smještene u Zagreb 1930-ih godina.

Razgovor o romanu Vlak u snijegu otvorio je i temu rodnog kraja. Učenici su izdvajali omiljena mjesta i toponime otoka Korčule, povezujući sadržaj književnog djela s vlastitim iskustvima i osjećajem pripadnosti lokalnoj zajednici.

Kroz gledanje i analizu filmova, usporedbu književnih predložaka i ekranizacija te razgovor o temama bliskima njihovu iskustvu, učenici su razvijali filmsku i čitalačku pismenost, kritičko promišljanje i empatiju, istodobno istražujući vrijednosti vlastitoga zavičaja.

Provedeni ciklus radionica pokazao je koliko film i književnost mogu biti vrijedan poticaj za učenje, kreativno izražavanje i promišljanje o temama bliskima djeci i mladima. Kroz upoznavanje s filmskim stvaralaštvom Mihovila Pansinija, usporedbu književnih djela i njihovih ekranizacija te razgovore o empatiji, međugeneracijskim odnosima i zavičajnom identitetu, učenici su razvijali filmsku i čitalačku pismenost, sposobnost kritičkog promišljanja i razumijevanje umjetnosti kao prostora dijaloga i razmjene iskustava.

Posebna vrijednost ovogodišnjeg ciklusa jest proširenje programa izvan grada Korčule na druga mjesta na otoku. Radionice su održane u Lumbardi, Račišću, Veloj Luci i Blatu, čime su filmski i književni sadržaji postali dostupni većem broju djece i mladih na otoku. Suradnjom s lokalnim školama, knjižnicama i kulturnim ustanovama program je dodatno povezao obrazovne i kulturne sredine te potaknuo razvoj publike na širem otočnom području.

Time je program Korčula voli film nastavio razvijati ideju dostupnosti filmske kulture i medijskog obrazovanja u lokalnoj zajednici, stvarajući prilike za aktivno sudjelovanje djece i mladih u kulturnom životu otoka. Proširenje radionica na više otočnih mjesta važan je korak prema daljnjem povezivanju lokalnih zajednica i izgradnji publike koja film ne doživljava samo kao zabavu, nego i kao umjetnički medij koji potiče razumijevanje, dijalog i kritičko promišljanje svijeta oko nas.